Sadržaj:
- Jezici Meksika
- Meksički starosjedilački jezici i broj govornika
- Međunarodni dan materinskog jezika
- Budućnost meksičkih autohtonih jezika
Meksiko je iznimno raznolika zemlja, biološki (smatra se megadiverzom i među prvih pet zemalja svijeta u pogledu biološke raznolikosti) i kulturno. Španjolski je službeni jezik u Meksiku, a nešto više od 60% stanovništva je mestizo, to jest mješavina autohtonog i europskog nasljeđa. Ali starosjedilačke skupine čine značajan dio stanovništva, a mnoge od tih skupina i dalje čuvaju svoju tradiciju i govore svoj jezik.
Meksiko je među prvih deset zemalja s najvećom jezičnom raznolikošću na svijetu, a druga po broju živih jezika u Americi
Jezici Meksika
Meksička vlada prepoznaje 68 autohtonih jezika koji se i danas govore, premda s obzirom na varijante tih jezika, koji se u nekim slučajevima mogu smatrati različitim jezicima, mogli bismo računati na stotine. Ovi jezici potječu iz oko 11 različitih jezičnih obitelji. Nažalost, mnogi od njih imaju malo govornika ili govornika koji su u poodmakloj dobi, pa su u opasnosti da nestanu u nadolazećim godinama. Uz jezik, mnogi aspekti kulture također će biti izgubljeni.
Sljedeća tablica prikazuje autohtone jezike koji se govore u Meksiku s imenom jezika kako ga nazivaju govornici tog jezika koji se pojavljuju u zagradama i broju govornika.
Meksički starosjedilački jezici i broj govornika
| nahuatl | 2,563,000 |
| Maya | 1,490,000 |
| Zapoteco (Diidzaj) | 785,000 |
| Mixteco (uu savi) | 764,000 |
| Otomí (ñahñu) | 566,000 |
| Tzeltal (k'op) | 547,000 |
| Tzotzil ili (batzil k'op) | 514,000 |
| Totonaca (tachihuiin) | 410,000 |
| Mazateco (ha šuta enima) | 339,000 |
| Chol | 274,000 |
| Mazahua (jñatio) | 254,000 |
| Huasteco (tének) | 247,000 |
| Chinanteco (tsa jujmi) | 224,000 |
| Purépecha (tarasco) | 204,000 |
| Mixe (ayook) | 188,000 |
| Tlapaneco (mepha) | 146,000 |
| Tarahumara (rarámuri) | 122,000 |
| Zoque (o'de püt) | 88,000 |
| Mayo (yoreme) | 78,000 |
| Tojolabal (tojolwinik otik) | 74,000 |
| Chontal de Tabasco (yokot'an) | 72,000 |
| Popoluca | 69,000 |
| Chatino (cha'cña) | 66,000 |
| Amuzgo (tzañcue) | 63,000 |
| Huichol (wirrárica) | 55,000 |
| Tepehuán (o'dam) | 44,000 |
| Triqui (driki) | 36,000 |
| Popoloca | 28,000 |
| Cora (naayeri) | 27,000 |
| Kanjobal | (27,000) |
| Yaqui (yoreme) | 25,000 |
| Cuicateco (nduudu yu) | 24,000 |
| Mame (qyool) | 24,000 |
| Huave (mero ikooc) | 23,000 |
| Tepehua (hamasipini) | 17,000 |
| Pame (xigüe) | 14,000 |
| Chontal de Oaxaca (slijala xanuk) | 13,000 |
| Chuj | 3,900 |
| Chichimeca jonaz (uza) | 3,100 |
| Guarijío (varojío) | 3,000 |
| Matlatzinca (botuná) | 1,800 |
| Kekchí | 1,700 |
| Chocholteca (chocho) | 1,600 |
| Pima (otam) | 1,600 |
| Jacalteco (abxubal) | 1,300 |
| Ocuilteco (tlahuica) | 1,100 |
| Seri (konkaak) | 910 |
| quiche | 640 |
| Ixcateco | 620 |
| Cakchiquel | 610 |
| Kikapú (kikapoa) | 580 |
| Motozintleco (mochó) | 500 |
| Paipai (akwa'ala) | 410 |
| Kumiai (kamia) | 360 |
| Ixil | 310 |
| Pápago (tono ooh'tam) | 270 kulturalno i |
| Cucapá | 260 |
| Cochimí | 240 |
| Lacandón (hach t'an) | 130 |
| Kiliwa (k'olew) | 80 |
| Aguacateco | 60 |
| Teco | 50 |
Podaci iz CDI, Nacionalni parkovi Desarrollo de los Pueblos Indígenas
Urođenički jezik koji govori najveća skupina ljudi je Náhuatl, s više od dva i pol milijuna govornika. Náhuatl je jezik kojim govori Mexica (izgovara se meh- shee -ka ) ljudi koji se ponekad nazivaju i Asteci, koji žive uglavnom u središnjem dijelu Meksika.
Drugi najizraženiji autohtoni jezik je Maya, s oko milijun i pol govornika. Maje žive u Chiapasu i na poluotoku Yucatan. Treći najzastupljeniji autohtoni jezik u Meksiku je Zapotec, s preko 700 tisuća govornika. Zapotec živi uglavnom u južnoj državi Oaxaca.
Međunarodni dan materinskog jezika
Kada govorimo o maternjim jezicima, govorimo o svim jezicima svijeta, budući da upravo s ovim pojmom identificiramo jezik koji smo stekli kod kuće, preko naših roditelja i drugih članova obitelji. Generalna konferencija UNESCO-a odobrila je inicijativu za obilježavanje Međunarodnog dana majčinog jezika 21. veljače, a Generalna skupština proglasila ju je 2002. Zbog rizika za manjinske jezike, kulturno i intelektualno nasljeđe naroda, UNESCO je dao prioritet promicati i jačati kulturnu i jezičnu raznolikost za stvaranje održivih društava, očuvanje kulturnih razlika i jezika u korist tolerancije i poštovanja.
U siječnju 2006. godine, UNESCO je imenovao tijelo za strateški nadzor (posebni tim za jezike i višejezičnost) i operativnu strukturu za nadzor (mreža centara za jezičnu koordinaciju) u cilju promicanja napora u svim zemljama.
srodnih sektora i usluga koje promiču uporabu jezika u višejezičnom okruženju. Od veljače 2008. godine, ova organizacija djeluje na međunarodnoj razini kako bi, između ostalog, razvila koherentne jezične politike na nacionalnoj i regionalnoj razini, u skladu sa svojom srednjoročnom strategijom.
Međunarodni dan je međunarodno priznanje koje senzibilizira i skreće pozornost na važno i neriješeno pitanje u društvima, tako da vlade i države djeluju, poduzimajući odgovarajuće mjere i da građani zahtijevaju njihovu pozornost. Ukratko, Ujedinjeni narodi koriste priliku da pokažu put do država promičući akcije koje mogu usvojiti u potrazi za rješenjima.
21. veljače je komemoracija koja doprinosi inicijativama za jačanje identiteta na temelju korištenja materinjeg jezika, a time i jezičnih prava.
Budućnost meksičkih autohtonih jezika
Meksička vlada poduzela je određene mjere kako bi pokušala održati meksičke autohtone jezike. Instituto Nacional de Lenguas Indigenas (INALI) je vladina institucija u Meksiku koja je zadužena za održavanje i promicanje tih jezika. Saznajte više na njihovoj web-lokaciji. inali.gob.mx
