Sadržaj:
Ako posjećujete Karibe i govorite engleski, imate sreće: engleski je prvi ili drugi jezik na većini karipskih destinacija i neslužbeni je "jezik turizma". Međutim, često ćete uvidjeti da će vaša putovanja biti bogatiji ako možete razgovarati s lokalnim stanovništvom na njihovom materinjem jeziku. Na Karibima je to obično uvjetovano kolonijalnom moći - Engleskom, Francuskom, Španjolskom ili Nizozemskom - koje su se prije ili najduže zadržale na otoku.
Engleski
Britanci su prvi put uspostavili nazočnost na Karibima krajem 16. stoljeća, a do 1612. kolonizirali su Bermude. Na kraju će britanska Zapadna Indija postati najveća skupina otoka pod jednom zastavom. U 20. stoljeću mnoge od tih nekadašnjih kolonija postale bi neovisne, dok bi nekoliko ostala britanska teritorija. Engleski jezik će i dalje biti dominantan jezik u Angvili, Bahamima, Bermudima, Kajmanskim otocima, Britanskim Djevičanskim otocima, Antigvi i Barbudi, Dominici, Barbadosu, Grenadi, Trinidadu i Tobagu, Jamajci, St. Kittsu i Nevisu, St. Lucia, Turks i Caicos.
Zahvaljujući bivšim kolonistima engleskog govornog područja u Sjedinjenim Državama, engleski se govori iu američkim Djevičanskim otocima i na Floridi.
španjolski
Talijanski navigator Kristofor Kolumbo, koji je financiran od strane španjolskog kralja, slavno / zloglasno "otkrio" Novi svijet 1492., kada je sletio na obale Karipskog otoka Hispaniola, u današnjoj Dominikanskoj Republici. Nekoliko otoka koje je Španjolska kasnije osvojila, uključujući Puerto Rico i Kubu, i dalje govore španjolski, iako nisu Jamajka i Trinidad, koje su kasnije zauzeli Englezi. Zemlje španjolskog jezika na Karibima uključuju Kubu, Dominikansku Republiku, Meksiko, Portoriko i Srednju Ameriku.
francuski
Prva francuska kolonija na Karibima bila je Martinik, osnovana 1635. godine, a zajedno s Guadeloupom i danas ostaje "odjel" ili država Francuske. francuska Zapadna Indija uključuje francuski Gvadelup, Martinique, St. Barts i St. Martin; Francuski se također govori na Haitiju, bivšoj francuskoj koloniji Saint-Domingue. Zanimljivo je da ćete naći kreolski iz Francuske (više o tome dolje) koji se govori o Dominici i St. Luciji, iako je službeni jezik engleski na oba otoka: kao što je često bio slučaj, ovi su se otoci mnogo puta mijenjali za vrijeme rat za Karibe između engleskog, francuskog, španjolskog, nizozemskog i drugih.
Nizozemac
Na otocima Sv. Maarten, Aruba, Curacao, Bonaire, Saba i St. Eustatius, koji su bili naseljeni u Nizozemskoj i još uvijek održavaju bliske veze s Kraljevinom Nizozemskom, još se može čuti nizozemski govor. Međutim, danas se na ovim otocima često govori engleski jezik, uz španjolski jezik (zbog blizine Arube, Bonairea i Curacao s obalom španjolskog Venezuele).
Lokalni kreolski
Osim toga, gotovo svaki Karipski otok ima svoj lokalni patois ili kreolski jezik koji lokalno stanovništvo prvenstveno koristi kako bi razgovarali jedni s drugima. U nizozemskom Karibima, na primjer, ovaj se jezik naziva Papiamento. Nije neuobičajeno da stanovnici otoka razgovaraju jedni s drugima u brzoj vatri koja može biti nerazumljiva nepoznatim ušima, a zatim se okrenuti i obratiti se posjetiteljima na savršenom engleskom jeziku!
Kreolski jezici uvelike se razlikuju od otoka do otoka: neki uključuju francuske izraze s dijelovima afričkog ili izvornog taino jezika; drugi imaju engleski, nizozemski ili francuski element, ovisno o tome tko je pobijedio koji otok. Na Karibima se smatra da se jamajkanski i haićanski kreolski jezici razlikuju od antilleanskog kreola, koji je više ili manje standard u Sv. Luciji, Martiniqueu, Dominika, Guadeloupe, Sv. Martinu, St. Bartsu, Trinidadu i Tobagu , Belize i Francuska Gvajana. U Guadeloupu i Trinidadu također ćete čuti pojmove izvedene iz južnoazijskih jezika - indijski, kineski, tamilski, pa čak i libanonski - zahvaljujući imigrantima iz tih zemalja koji su također prepoznali svoju prisutnost u obliku jezika.
